2. OPIS RADA U PRODUŽENOM BORAVKU
Nakon redovite prijepodnevne nastave organizira se produženi boravak u školi za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Radno vrijeme i organizacija rada u školi mogu biti fleksibilni.
Boravak i rad prema takvom obliku organizira se od 8 sati ujutro do 17 sati poslije podne (dežurstvo po potrebi i nakon 17 sati). Ukoliko je potrebno, škola organizira i jutarnje dežurstvo.
Grupa učenika-polaznika produženog boravka može se organizirati različito:
-
homogena skupina učenika istog razrednog odjela (1.a)
-
heterogena skupina učenika sastavljena od dva razredna odjela (1.a i 1.b)
-
heterogena skupina učenika sastavljena od dva različita razredna odjela (1.a i 2.a)
U homogenom razrednom odjelu rade dva (2) učitelja, jedan prije podne u redovitoj nastavi, drugi poslije podne u produženom boravku. Oba učitelja zajednički programiraju nastavne sadržaje, dogovaraju se o zajedničkim i odvojenim aktivnostima. Svaki sam planira svoje vrijeme, prema Nastavnom planu.
U heterogenom razrednom odjelu timsko planiranje i programiranje obuhvaća tri (3) učitelja. Različitost njihovih pristupa odgojno-obrazovnom procesu valja uskladiti u najvećoj mogućoj mjeri da bi učinkovitost i krajnji cilj – uspjeh, rast i razvoj djeteta, bila maksimalna.
Preporuka je da se učitelj/učitelji koji rade u nastavi svakodnevno dogovaraju i usklađuju svoje aktivnosti s učiteljem iz produženog boravka. Vrijeme za dogovaranje i usklađivanje aktivnosti ne bi smjelo biti kraće od pola sata. Preporuka je da se učitelji izmjenjuju oko podneva.
Stručni tim sačinjavaju i učitelj vjeronauka i stranog jezika pa je poželjno da se i oni uključe u zajedničko planiranje aktivnosti. Svi rade u timu: zajedno planiraju i programiraju sve aktivnosti (godišnje, mjesečno i tjedno).
Učiteljice koje rade u odjelu produženog boravka djeluju jedinstveno, suradnički, dogovorno, sveobuhvatno i integrirano s čitavim razrednim odjelom. Zajedno surađuju s roditeljima održavaju roditeljske sastanke i pojedinačne individualne razgovore s roditeljima. U ravnopravnom su položaju prema učenicima i roditeljima.
Slijedeći načela kurikularnog pristupa, a u skladu s načelima lokalnog i školskog kurikuluma, unutarnja organizacija nameće svakoj školi odgovornost u kreiranju tjednog i dnevnog rasporeda aktivnosti. Svaki učiteljski tim kreator je svakodnevnog rada s učenicima, u skladu sa zakonitostima struke.
3. CILJEVI PROGRAMA
Ciljevi realizacije sadržaja u produženom boravku u skladu su s općim ciljevima osnovnog obrazovanja (tri opća cilja)
-
Omogućiti djetetu pun život i otkriti njegove/njezine pune potencijale kao jedinstvene osobe
-
Omogućiti djetetu njegov/njezin razvoj kao socijalnog bića kroz život i suradnju s ostalima kako bi doprinijela/doprinijeo dobru u društvu
-
Pripremiti dijete za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje (učiti kako učiti)
Specifični ciljevi:
-
potpun i harmoničan razvoj djeteta
-
važnost isticanja individualnih različitosti (svako dijete je jedinstveno; osigurava mu se razvoj svih potencijala)
-
fokusiranje na učenje (ističe se važnost onoga što dijete uči i procesa kojim usvaja znanja)
-
izmjena mnogobrojnih pristupa učenju
-
učenika se nastoji osposobiti za samostalno učenje
-
ističe se radost učenja i potiče motiviranost za učenje
-
osvijestiti važnost učenja temeljenog na okruženju
-
pismenost (jezična i matematička)
-
razvoj osjećaja za hrvatski identitet
-
razvijanje duhovne dimenzije života
-
europska i globalna dimenzija modernog življenja
-
pluralizam, poštivanje različitosti i važnost tolerancije
-
funkcioniranje kurikuluma u odnosu na jednakost i korektnost pristupa u obrazovanju
-
partnerstvo u obrazovanju
-
uloga tehnologije u obrazovanju
-
briga o djeci s posebnim potrebama
-
temeljna uloga obrazovanja u ranom djetinjstvu
-
olakšavanje prijelaza iz nižih u više razrede osnovnog obrazovanja
-
uloga rada u produženom boravku u postavljanju uzorka za cjeloživotno učenje
4. KLJUČNA PODRUČJA RAZVOJA
Harmoničan razvoj tijela i duše: zadovoljavanje potrebe za kretanjem i ustanovljavanjem kulture kretanja; popravljanje koordinacije pokreta, osjećaja za ritam i slušanje; komuniciranje s osnovnim postavkama zdravog načina života; utemeljenje osnovnih navika koje služe svrsi; obogaćivanje emocionalnog života; poboljšanje poznavanja samog sebe i drugih; realistična samoevaluacija; jačanje potreba za interpersonalnim vezama.
Lakoća procesa socijalizacije i komunikacije: utemeljenje intelektualnih, emocionalnih i moralnih osobina ličnosti; upoznavanje i uvježbavanje pravilnog ponašanja; jačanje osjećaja jednakosti u vezama; usvajanje praktičnih znanja povezanih s elementarnim građanskim odgojem i svakodnevnim životnim dužnostima.
Utemeljenje osnova jezične komunikacije: postizanje solidne uporabe jezika, usmeno i pisano, temeljnih sposobnosti i vještina; ciljani razvoj mentalnih sposobnosti; utemeljenje vještina za samoučenje i samoedukaciju.
Uz postizanje vještine preciznog i tečnog čitanja, od učenika prvog do četvrtog razreda zahtijeva se razvijanje temeljne vještine interpretativnih, kritičkih i kreativnih čitateljskih vještina i izražajnog čitanja i recitiranja.
Učenje pisanih slova prvi je korak u učenju uporabe pisanog jezika. Automatskom pisanju prethodi učenje oblika i spajanja slova. Učenici moraju biti osposobljeni dovoljno brzo pisati da pisanje koriste kao alat.
Zahtjev razvijanja lijepog rukopisa, ekonomične i uredne organizacije teksta i uporabe standardnih i urednih slova ne sprječava individualne osobitosti rukopisa. Učenici moraju naučiti pisati bez izostavljanja, zamjene ili ispuštanja slova.
Utemeljenje osnova matematičke, logičke i znanstveno-tehnološke pismenosti: aktivnosti kreativnog, jasnog i logičnog rješavanja problema; otkrivanje, redanje, klasificiranje, generaliziranje, skiciranje, računanje i mjerenje; primjena matematičkih znanja u različitim konceptima; uporaba riječi, brojeva, simbola, grafova, tabela, dijagrama i modela za objašnjenje matematičkih zakonitosti; korištenje prikladnog matematičkog zapisa, matematičke i ostale terminologije vezane uz prirodne znanosti, verbaliziranje– matematički jezik; podupiranje rješenja verbalnom i simboličnom djelatnošću; uporaba informacijsko komunikacijskih tehnologija (ICT); uvježbavanje i razvoj radno-praktično-tehničkih vještina
Kulturno-umjetničko područje razvoja: osposobljavanje za primanje emocionalnih, moralnih i estetskih vrijednosti u literarnim i likovnim radovima, kroz kazališne i kino predstave; čitanje kvalitetne poezije i proze; upoznavanje s klasičnom i prikladnom hrvatskom i stranom literaturom.
Pozornost se obraća književnim, povijesnim i umjetničkim stajalištima bliskim uzrastu učenika.
Igre, šport i rekreacija: stalno zadovoljavanje potreba za kretanjem; igre oponašanja, dječje igre iz narodne tradicije, improviziranje igara u samostalnoj režiji, popravljanje koordinacije pokreta, grupno improviziranje igara popraćeno ritmom, pokretom i mimikom; elementarne igre, momčadske igre, športovi.
Aktivnosti prema odabiru škole: svaka će škola, s obzirom na uvjete koje ima i na zavičajnu (lokalnu) pripadnost, odabirati aktivnosti koje su specifične za njihov kraj ili njihovu školu (u skladu s lokalnim događajima, narodnim običajima ili okolnostima u kojima žive i rade).
Primjerice: rad u vrtu ili učeničkoj zadruzi i sl.
U organizaciji je moguće omogućiti učenicima aktivnosti koje uključuju učenje stranog jezika, treniranje nekog športa (uz trenera) ili aktivnosti koje se dogovaraju s roditeljima i koje roditelji dodatno financiraju.
4. SADRŽAJI PROGRAMA
Ostvarivanje ciljeva i razvoj ključnih područja najučinkovitije će se odjelotvoriti usmjeravanjem rada na sadržaje, teme, ključne pojmove i obrazovna postignuća koja su propisana Nastavnim planom i programom (MZOŠ, 2006.) za određeni razred, u skladu sa zahtjevima HNOS-a, a u dijelu vremena predviđenom za pisanje domaćih zadaća, ponavljanje, uvježbavanje i primjenu naučenog. Sadržaje će realizirati učitelj u produženom boravku, ali u dogovoru s učiteljem koji radi u nastavi. Stoga je izuzetno važno sve aktivnosti planirati kako bi se postigla koherentnost među odabranim sadržajima i usklađenost djelovanja među učiteljima.
Vrijeme predviđeno za realizaciju ostalih područja valja realizirati u skladu s prethodno navedenim ciljevima rada u produženom boravku, imajući uvijek na umu dob i mogućnosti djeteta.
Kreativnost, inovativnost i učiteljska umješnost maksimalno će doći do izražaja pri odabiru igara, literature, kulturnih sadržaja kao i sadržaja kojima će realizirati zahtjeve za razvojem socijalizacijskih i komunikacijskih te radno-tehničkih kompetencija. Osobitu pozornost treba posvetiti cjelokupnom razvoju djeteta (holistički pristup), u zdravu, samostalnu, radno osposobljenu jedinku koja će u budućnosti svojim znanjem, razvijenim životnim vještinama i stavovima pridonijeti razvoju hrvatskog društva.
5. PODRUČJA I PLAN AKTIVNOSTI U PRODUŽENOM BORAVKU
PODRUČJA AKTIVNOSTI
|
PLAN AKTIVNOSTI
(preporučeno vrijeme u odnosu na 25 sati tjedno, izraženo u postotku)
|
1. JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO
|
15%
|
2.MATEMATIČKO-LOGIČKO,ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKO
|
10%
|
3. SOCIJALIZACIJA,
ODNOS PREMA SEBI, ZDRAVLJU, OKOLINI I RADNIM OBVEZAMA
|
25%
|
4. KULTURNO-UMJETNIČKO
|
15%
|
5. IGRE, ŠPORT, REKREACIJA
|
25%
|
6. PREMA ODABIRU ŠKOLE ( u skladu s lokalnim i školskim kurikulumom)
|
10%
|
Učenje, odmor i aktivnosti po izboru djeteta i roditelja spajaju se u jedinstvenu cjelinu pedagoških djelatnosti škole.
6. DIDAKTIČKO-METODIČKE SMJERNICE
U skladu s ciljevima i zadaćama koje želimo ostvariti i s razvojnim mogućnostima učenika, preporučuje se izmjenjivati strategije, metode i oblike rada kako bi se djetetu omogućilo da na lak i bezbrižan način uvježbava programom predviđene sadržaje te maksimalno opušteno provodi svoje slobodno vrijeme. Škola mora postati učenikov drugi dom, sa svim obilježjima ugodnog, obiteljskog i prijateljskog okružja.
Važna pedagoška načela učenja temelje se na tome da je:
-
motivirajući faktor dječjeg učenja njegov osjećaj čuđenja i prirodne znatiželje
-
dijete aktivno u procesu svog učenja
-
postojeće dječje znanje i iskustvo temelj je učenja
-
dječje trenutačno okružje osigurava kontekst učenja
-
u centru procesa učenja je jezik
-
dijete je dužno učiti vođenim aktivnostima i metodama otkrivanja
-
dijete je dužno uputiti u estetsku dimenziju učenja
-
socijalna i emocionalna dimenzija važan je faktor učenja
Načini organizacije i oblici rada:
-
kurikularni pristup (umjesto predmetno-satnog)
-
integrirano učenje i poučavanje
-
multidisciplinarni i kroskurikularni pristup (informacijsko-komunikacijske tehnologije)
-
timsko i suradničko učenje
-
istraživačka nastava
-
iskustveno učenje
-
problemska nastava
-
projektna nastava
-
učenje kroz igru, praksu, učenje za život
-
fakultativni programi (jezici, športske aktivnosti)
-
tečajna nastava
-
izvanučionička i terenska nastava
-
izvannastavne aktivnosti
7. UVJETI ZA IZVOĐENJE PROGRAMA (IMPLEMENTACIJA)
Program rada u produženom boravku realizira se u svim raspoloživim prostorijama u školi, uključujući i športsku dvoranu i igralište.
Nastavni proces odvija se u učionici tijekom prijepodnevnih sati, a program rada produženog boravka može se ostvarivati u istoj učionici ili u prostoru koji je prilagođen i opremljen isključivo za ostvarivanje rada produženog boravka (ovisno o postojećim uvjetima u školi).
Za potrebe pravilne i zdrave prehrane učenika valja osigurati prostor za pripremanje i konzumiranje hrane (školska kuhinja i blagovaonica). Tijekom boravka u školi učenicima bi trebalo osigurati doručak, jedan kuhani topli obrok i poslijepodnevnu užinu. Kako bi se učenicima omogućilo, a učiteljima olakšalo usvajanje pravila ponašanja za vrijeme obroka i pravilnih prehrambenih navika, poželjno je da ti prostori budu ugodni, estetski uređeni i prikladno opremljeni.
S obzirom na to da se radi o maloj djeci (osobito učenicima prvih razreda), bilo bi uputno osigurati strunjače, jastučiće ili krevetiće za poslijepodnevni odmor.
Prostori u kojima će učenici provoditi veći dio dana trebaju biti svijetli, dovoljno veliki, opremljeni audio-vizualnom opremom, didaktičkim pomagalima, malom priručnom bibliotekom i računalom.
Vanjske prostore (školsko igralište) trebalo bi opremiti ljuljačkama, klackalicama i sličnim pomagalima.
Za raznovrsne učeničke aktivnosti bilo bi poželjno osigurati dovoljno materijala (papiri, bojice, škare i ljepila, platno, žica, drvo…)
Usvajanje higijenskih navika zahtijeva dovoljnu količinu sapuna i papira te umivaonik za pranje ruku (po mogućnosti ne samo u sanitarnom čvoru).
U opremanju prostora može se aktivno uključiti i roditelje (dijete može donijeti omiljenu igračku, knjigu i sl.)
Za ostvarivanje izvanučioničke i terenske te fakultativne nastave valja predvidjeti dodatna materijalna sredstva (odlazak u kazalište, kino, galerije, na koncerte).
8. PRIMJERI AKTIVNOSTI UNUTAR PODRUČJA (OKVIRNI KURIKULUM)
PODRUČJA
|
AKTIVNOSTI
|
PLAN
|
NAČINI ORGANIZACIJE I OBLICI RADA
|
JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO
|
-
slušanje i govorenje
-
uočavanje zvukova u prostoru (zvuk, ton, glas)
-
glasovna analiza i sinteza
-
analitičke vježbe-rastavljanje riječi na slogove i glasove
-
vježbanje uporabe malih i velikih tiskanih i pisanih slova
-
čitanje, pisanje, recitiranje
-
artikulirano i razumljivo govorenje
-
vježbanje pravilnog naglašavanja riječi i rečenica
-
pokazivanje emocija izrazom lica
-
povezivanje neverbalne komunikacije sa sadržajem teksta za vrijeme čitanja i tumačenje govora tijela
-
situacijska dramatizacija: pozdravljanje, predstavljanje, postavljanje pitanja, izricanje zahtjeva, iskazivanje zahvalnosti
-
reproduciranje priča uz pomoć lutaka
-
igranje uloga
-
glasno čitanje utemeljeno na prirodnom govoru
-
sudjelovanje u diskusijama i debatama radnih skupina
-
kritičko i kreativno čitanje
-
vježbanje urednog, čitkog i jasnog pisanja
-
komunikacija s različitim medijima
-
pravilna uporaba rječnika, dječjih enciklopedija i leksikona
-
učenje stranih jezika
itd.
|
Tjedno zaduženje učitelja koji radi u produženom boravku je 25 sati. Preporuka je da svoje vrijeme planira u preporučenom postotku vremena u ukupnoj satnici.
15%
|
integrirano učenje i poučavanje
multidisciplinarni i kroskurikularni pristup
timsko –suradničko učenje
istraživačka nastava
iskustveno učenje
problemska nastava
projektna nastava
učenje kroz igru, praksu, učenje za život
fakultativni programi
tečajna nastava
izvanučionička i terenska nastava
izvannastavne aktivnosti
|
MATEMATIČKO-LOGIČKO, ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKO
|
-
uočavanje prostora i odnosa u prostoru
-
analiza i sinteza elemenata prostora i površine, oblik, znak
-
interpretacija informativnih i svakodnevnih tekstova
-
prikupljanje informacija (putem medija i izvještavanje o prikupljenome)
-
aktivnosti rješavanja problema u svrhu spoznavanja i razumijevanja zakonitosti
-
aktivnosti kreativnog, jasnog i logičnog rješavanja problema
-
otkrivanje redanje klasificiranje generaliziranjeskiciranje računanje i mjerenje
-
primjena matematičkih znanja u različitim konceptima
-
uporaba riječi, brojeva, simbola, grafova, tabela, dijagrama i modela za objašnjenje matematičkih zakonitosti
-
korištenje prikladnog matematičkog zapisa, matematičke terminologije, verbaliziranjematematički jezik
-
podupiranje rješenja verbalnom i simboličnom djelatnošću
-
primjena usvojenih matematičkih postupaka na drugim matematičkim problemima
-
uporaba informacijsko komunikacijskih tehnologija (ICT)
-
uvježbavanje i razvoj radno-praktično-tehničkih vještina
itd.
|
10%
|
integrirano učenje i poučavanje
multidisciplinarni i kroskurikularni pristup
timsko –suradničko učenje
istraživačka nastava
iskustveno učenje
problemska nastava
projektna nastava
učenje kroz igru, praksu, učenje za život
tečajna nastava
izvanučionička i terenska nastava
izvannastavne aktivnosti
|
SOCIJALIZACIJA,
ODNOS PREMA SEBI, ZDRAVLJU, OKOLINI I RADNIM OBVEZAMA
|
-
implicitno i eksplicitno razvijanje prikladnih moralnih vrijednosti, osjećaja za vlastitu i kolektivnu odgovornost, pozitivnih osobina ličnosti te osobnog kodeksa moralnog ponašanja
-
vježbanje vještina za samoučenje
-
odgovorno, temeljito i redovito pisanje domaćih uradaka
-
usvajanje tehnika samostalnog i suradničkog učenja
-
učenje i vježbanje pravila ponašanja u razredu, školi i na školskom igralištu
-
slušanje i slijeđenje upute
-
promatranje aktivnosti osoba u neposrednoj dječjoj okolini
-
sudjelovanje u aktivnostima zajednice
-
skrb o sebi drugima
-
uočavanje osnovnih postavki zdravog načina života
-
razvijanje i unaprjeđivanje zdravstveno-higijenskih navika
-
učenje i prihvaćanje zdravih prehrambenih navika (zdravi jelovnik)
-
učenje tehnika opuštanja i relaksacije
-
vježbanje socijalnih odnosa između odraslih i djece i djece i djece
-
usvajanje praktičnih znanja povezanih s elementarnim građanskim odgojem i svakodnevnim životnim dužnostima
-
učenje prava i odgovornosti u demokratskom društvu
-
razvijanje kooperativnosti, odgovornosti, lojalnosti skupini, učenju,
-
igranje uloge vođe i istraživača
-
svladavanje umijeća snalaženja u sukobu
-
diskutiranje i zauzimanje pravilnog stava prema zdravom okolišu
-
pisanje kritika i ekoloških preporuka
-
citiranje ekoloških poruka
itd.
|
25%
|
integrirano učenje i poučavanje
multidisciplinarni i kroskurikularni pristup
timsko –suradničko učenje
istraživačka nastava
iskustveno učenje
problemska nastava
projektna nastava
učenje kroz igru, praksu, učenje za život
fakultativni programi
tečajna nastava
izvanučionička i terenska nastava
izvannastavne aktivnosti
|
KULTURNO-UMJETNIČKO
|
-
taktilne, olfaktivne, gustativne aktivnosti
-
razvijanje osjećaja za ritam i slušanje
-
povezivanje govora s ritmičkim kretnjama
-
pjevanje, sviranje
-
pokret, ples
-
slikanje, risanje, oblikovanje,
dizajn
-
posjet kazalištima, galerijama, koncertima, kinima
-
upoznavanje nacionalnog blaga i hrvatske baštine
-
razumijevanje uloge religije u razvijanju društva, osobnih i socijalnih vrijednosti
itd.
|
15%
|
integrirano učenje i poučavanje
multidisciplinarni i kroskurikularni pristup
timsko –suradničko učenje
istraživačka nastava
iskustveno učenje
problemska nastava
projektna nastava
učenje kroz igru, praksu, učenje za život
fakultativni programi
tečajna nastava
izvanučionička i terenska nastava
izvannastavne aktivnosti
|
IGRE, ŠPORT, REKREACIJA
|
-
izvođenje pokreta i suvislih kretnji
-
razvijanje osjeta gibanja i položaja pojedinih dijelova tijela
-
igre oponašanja
-
dječje igre narodne tradicije
-
improviziranje igara u samostalnoj režiji
-
popravljanje koordinacije pokreta
-
grupno improviziranje igara popraćeno ritmom, pokretom i mimikom
-
elementarne igre
-
momčadske igre
-
športovi
|
25%
|
integrirano učenje i poučavanje
multidisciplinarni i kroskurikularni pristup
timsko – suradničko učenje
istraživačka nastava
iskustveno učenje
problemska nastava
projektna nastava
učenje kroz igru, praksu, učenje za život
fakultativni programi
tečajna nastava
izvanučionička i terenska nastava
izvannastavne aktivnosti
|
10% vremena ostaje za realizaciju sadržaja lokalnog i školskog kurikuluma.
Napomena: učitelji kao kompetentni stručnjaci mogu nadopuniti primjere aktivnosti u određenim područjima u skladu s razvojnim zahtjevima i Nastavnim planom i programom, a prema novoj odgojno-obrazovnoj paradigmi koju promiče HNOS.
9. ZAKLJUČAK
Rad u produženom boravku izazov je za učitelje i učenike. Imajući na umu temeljne zakonitosti struke, krajnji cilj (postignuće) i želju da učenik kvalitetno, svrsishodno, kreativno i ugodno provodi svoje vrijeme u školi, nebrojene se mogućnosti otvaraju učitelju koji želi ispuniti sve svoje kreativne potencijale.
Prijedlog modela za rad u produženom boravku sastavile više savjetnice za razrednu nastavu:
Sanja Urek, dipl. učitelj
Biljana Petljak Jakunić, dipl. učitelj