No, Vukovar nije klonuo pred tim agresorima: u gradu-desetljećima gušenog, ali nikad zatomljenog-domoljubnog hrvastva, buknuo je revolt protiv pokušaja nasilnog odvajanja od hrvatske domovine, kamo je on vjekovima pripadao. I niti jednoga agrumenta, niti slobodne volje njegovih građana nije bilo za odvajanje Vukovara od Hrvatske; osim argumenta sile stotine tenkova, transportera, zrakoplova, brodova i brojnog pješaštva okupatorske armije.

   Po svim izjavama (preživjelih) sudionika obrane, «pakao Vukovara» započeo je 25. kolovoza 1991. g. zajedničkim napadom jugoslavenske (srpske) vojske i četnika na cjelokupni prostor grada Vukovara. Iz svih smjerova tuklo se po gradu različitim topničkim oružjima, a eksplodirane granate bilo je nemoguće izbrojiti. Zrakoplovi su se obrušavali bombardirajući stambene četvrti i istresajući tone bombi, među kojima i zabranjene «kazetne bombe».

   Od samog početka rata, Borovo Naselje bilo je jedno od najvećih žarišta otpora i sjeverni bastion obrane Vukovara. Stoga nije čudno što je neprekidno moralo trpjeti strahovita razaranja i učestale napade srpske vojske iz Borova Sela, Orlovače i Trpinje.

Više puta se događalo, da se iskusni i dobro organizirani branitelji Borova Naselja potpuno razorili neprijatelja.

   U Vukovaru se nakon egzodusa ugasio život. I životinje su pobjegle iz donedavno mirnog grada na Dunavu. Uništena je mladost, razorene obitelji, nestali su ljudi. Srušen je grad.

   No, Vukovar nikada nije pao. Iz pepela razorenog i srušenog grada niče jedan novi svijet. Slobodan i moderan.

   Slava i tragedija Vukovara, mučeništvo njegovih stanovnika gotovo nas prisiljavaju na šutnju. Govoriti o zgradama i ulicama, koliko god one bile lijepe i značajne, čini se sada upravo  nepristojnim. Ali voljeti svoj grad znači voljeti i ljude, svoju Domovinu.

  Poštujući Vukovar, njegove žrtve i heroje, poštujemo sve žrtve i heroje Domovinskog rata diljem Lijepe naše, jer Vukovar nije samo grad, on je simbol svehrvatske obrane, 

junaštva i žrtve za neovisnu Republiku Hrvatsku.

                                                    Pripremili članovi Povijesno-arheološke grupe

                                                                               Voditeljica

                                                                  Ana Pavičić, profesorica povijesti